.

.

ponedjeljak, 11. siječnja 2016.





novosti

Nakon dugog vremena evo mene opet .U međuvremenu puno se toga izdršavalo na polju čipke ,pa tako od sada moj nakit i čipke mogu se kupiti i u dučanu Klupko u Zagrebu Ilica 200 a. A uskoro i na još nekoliko mjesta ali o tome naknadno.Za to vrijeme odsutnosti radilo se i puno novih stvari sa čijim slikama Vas častim u nastavku.

srijeda, 7. siječnja 2015.

Prije nekoliko godina grad Lepoglava, Zadruga Lepoglavske čipke ,12 čipkarica i poznati dizajner Boris Pavlin upustili su se u priču povezanu nitima čipke stopljene u nešto još neviđeno izradu vjenčanice od lepoglavske čipke kao središnji događaj festivala čipke na tom projektu od tih dvansjst čipkarica jedna sam bila i ja kojoj je to bio prvi projekat od ovako velike važnosti radila sam mjesec dana od jutra do mraka ponekad i sumljajuči u sebe dal ču uspjeti ili ne, ali nakon mjesec dana upornog rada i to sam uspješno privela kraju sa velikim ponosom i oduševljenjem svojim prvim ovako važnim i velikim poslom.
moj komad čipke koji sam odradila sa motivom grana i plodova žira povezanih paukovom mrežom ili paučinom i obrubljeno stazicom na cijelo



finalni rad kad je sve spojeno u haljinu

ponedjeljak, 5. siječnja 2015.

ono što svaku ženu čini još ljepšom 
naušnica frkačeki napravljena tehnikom cjeli i pol i popunjena sačama

cvjetiču bjeloj boji upopunjen sa dvije niti zlatnog konca i perlicama

lančić ružica na drvenoj podlozi u obliku suze

lističi

prsten ružica


ogrlica ružica sa šepavom stazicom upotpunjena ručno frkanom žicom i perlicama



Evo i nekoliko riječi kako je sve krenulo ,prije puno godina još kao klinka u osnovnoj školi zainteresirala me ta ljepota i uz baku čipkaricu polako sam ja stvari potrebne za rad izvadila sa tavana i baku nagovarala da mi pokaže i odlučila mi je pokazat izradu dretice i lističa ali to ushičenje kratko je potrajalo i ubrzo sam ja to sve spremila i zaboravila na to sve do prije 10 godina, u 10 mj .2005.odlučila sam se upisati u školu čipke i naučiti kako izraditi nešto tako lijepog,a nadasve kompliciranog,tečaj sam polazila 180 sati tri puta na tjedan po tri sata ali se isplatilo ubrzo su od prve stazice nastajali razni maleni komadi čipke ,kako je vrijeme sve više odmicalo tako sam i svladavala sve teže radove od onih malih do onih ogromnih .Sudjelovala sam na raznim projektima za festivale čipke ,od vjenčanice koju je dizajnirao Boris Pavlin,narukvice sa leptirima od Ladike,haljine u projektu udruge Fijolica pa sve do sad zajdnjeg 18. na projektu Be Unique u kojem sudjeluje nekoliko zemalja Europe.Sa svim tim projektima moja ljubav prema čipki raste sve više, a najviše uživam radeči nakit  naušnice ,prstene,ogrlice ,narukvice ,broševe gdje je mašti samo nebo granica isprepletena raznim bojama i oblicima u koje se naprosto zaljubi svaka žena.

Povijest čipke

Kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture koju su stvarali pavlini – bijeli fratri već od 1400. godine, grad smješten u pitomini zagorskog pejsaža, podno Ivanščice, (nedaleko dviju trasa europskih autocesta Zagreb – Beč i Zagreb – Budimpešta) to je LEPOGLAVA.
Tu je osnovana prva svjetovna gimnazija i prvo sveučilište u Hrvatskoj s pravom dodjeljivanja akademskih titula.
Župna crkva, samostan te kapele u okolici koje je ukrasio freskama znameniti pavlin Ivan Ranger, spomenici su barokne kulture i umjetnosti.
Čudesna čipka – ljepota i čarolija, za koju se vjeruje da su pred više stoljeća u Hrvatsku donijeli pavlini posebnost je Lepoglave i njezine okolice.
Čipkarsko umijeće postupno je prihvaćeno među seoskim stanovništvom i ostaje tradicija koja nikada nije potpuno prekinuta.
Lepoglavska je čipka svoj pravi procvat doživjela s kraja 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja prva organizira izradu čipaka i oplemenjuje narodnim ornamentom, a iznimno uspješno njezin rad nastavlja Danica Brossler poslije 1. svjetskog rata. Preko vladinih institucija potiče proizvodnju i u tu svrhu otvara tečajeve, radionice i školu čipkarstva. U tom vremenskom razdoblju vještina izrade čipke postaje stalan izvor dodatne zarade, jer se čipka prodavala na sajmovima, izložbama, Zagrebačkom zboru /velesajmu/ i diljem zapadne Europe.
Lepoglavska čipka osvaja i odličja na svjetskim izložbama: 1937. u Parizu zlatnu i brončanu 1939. u Berlinu. To razdoblje je doba najvećeg procvata lepoglavskog čipkarstva.
Zbog rata škola prestaje s radom, no mnoge čipkarice nastavljaju "rediti" čipku, pa se čipkarska tradicija ne prekida. U novije vrijeme čipkarstvo se ponovo gospodarski osmišljava, organizira i nudi kao jedinstven, izvorni, hrvatski proizvod na domaćem i stranom tržištu.
Poticaj su dakako međunarodni čipkarski festivali koji se održavaju od 1997. godine s redovitim znanstvenim skupovima, izdavanjem zbornika radova iz hrvatskih i europskih čipkarskih centara.
Nakon više od 70 godina ponovno u Lepoglavi djeluje Srednja čipkarska škola zahvaljujući Gradu koji u tome vidi mogućnost rada i zarade, što je prihvaćeno i od strane Varaždinske županije te Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva.
Opus Danice Brossler temelj je tehnoloških značajki lepoglavske čipke koje su sažete u nekoliko točaka:
tehnika izrade: čipka na batiće;
način izrade: pomoću okruglog tvrdog podloška i parnog broja drvenih batića (dedek i bateki), preko nacrtnog predloška, preplitano na način koji reljefno ističe konture pojedinog motiva čija površina je uvijek izrađena u kombinaciji gustog i rijetkog pletiva;
materijal: laneni konac, pamučni konac u bijeloj i bež boji (oznake debljine od 100 do 200)
ornamentika: geometrijski i stilizirani cvjetni i životinjski motivi;
najčešći motivi: stazica, pužić, frkač, kiflek, tulipan, ruža, makova ruža, jaglac, ružin list, hrastov list, cvjetić, cvjetić s peteljkom i listom, cvjetić s listićem,bršljan, žir, grozdek, loza, djetelina, purek, lav, leptir, ptica, orao
podloga i ispuna: mrežica- dretvica, mrežica s petljicom- nameknjenadretvica, paučina, sače, sače s listićima, šahovnica, slovo k, kosa mrežica
proizvodi: tabletići- podlošci okruglog, ovalnog i pravokutnog oblika različitih veličina.
Višestoljetna tradicija izrade čipke na batiće u lepoglavskom kraju iznjedrila je i do danas očuvala osebujan oblik čipkarstva, koji u prvom redu zahvaljujemo nadarenosti Danice Brossler. Njezinu nadarenost slijedi velik broj vrijednih žena – čipkarica koje su njezine zamisli znale pretočiti u gotov proizvod – koji danas prepoznajemo pod nazivom LEPOGLAVSKA ČIPKA